This page looks plain and unstyled because you're using a non-standard compliant browser. To see it in its best form, please upgrade to a browser that supports web standards. It's free and painless.
« | Oktobar 2009 | » | ||||
---|---|---|---|---|---|---|
Po | Ut | Sr | Če | Pe | Su | Ne |
1 | 2 | 3 | 4 | |||
5 | 6 | 7 | 8 | 9 | 10 | 11 |
12 | 13 | 14 | 15 | 16 | 17 | 18 |
19 | 20 | 21 | 22 | 23 | 24 | 25 |
26 | 27 | 28 | 29 | 30 | 31 |
Blog na novoj adresi!!!!
Pregovori najvećih banaka sa NBS i Vladom RS
Leasing kuće na Belgrad Car Show 2011
Subvencionisani krediti - povoljnija ili komplikovanija opcija
Intesa leasing pripremila novu ponudu za zaposlene u javnim sektorima
Čekovi
Debitne kartice, koliko su stvarno zastupljene?
Pad referentne kamatne stope
Rekordan nivo devizne štednje
Da li kreditne kartice služe nama ili mi njima?
Kada razgovaramo o štednji ne možemo a da se ne
prisetimo vremena ''Jugoskandik'' i ''Dafiment'' banaka, i njihovih kamatnih
stopa na oročene depozite, međutim to
vreme je iza nas i o tome se mnogo puta raspravljalo. Ono što nama ovih
dana treba da bude najinteresantnije a tiče se štednje jeste ''Nedelja
Štednje'', koja počinje 31.10. inače početak nedelje štednje vezan je za
svetski dan štednje koji je utvrđen pre više od 80 godina. Mnogobrojne reklame
u svim medijima, kojim banke pokušavaju da ''pridobiju'' što više štediša
govori nam o konkurenciji na našem bankarskom tržištu. Proteklih godina odnosno
od 2001. visina oročenih deviznih štednih uloga se iz godine u godinu
povećavala da bi dostigla i preko pola milijarde eura, što govori da se građani
sve više odlučuju na štednju u bankama. Dan štednje u našoj zemlji obeležava se
uvećanjem kamatnih stopa na dinarske i devizne uloge. Narodna banka Srbije u
nedelji štednje oslobađa poslovne banke obaveznih rezervi na prikupljene
depozite i time banke imaju mogućnost
povećanja kamatnih stopa na oročene depozite. U našoj zemlji lider po
broju štednih uloga jeste Komercijalna banka objavili su da imaju preko pola
miliona štednih uloga.
Ono što se potencijalne štediše uvek pitaju pre nego što se odluče na štednju jeste ''Koje su prednosti štednje u banci?'' Najveća prednost štednje u banci jeste kamatna stopa, ako se štedi ''kod kuće'' ostaje se bez mogućnosti za kamatnu stopu, kod nas na godišnjem nivou kamatne stope iznose oko 8% u zavisnosti od visine štednog uloga, naravno ne mora se oročiti na godinu dana postoji mogućnost i na pola godine pa i na mesec dana, u tim slučajevima su kamatne stope niže. I za kraj treba pametno birati i sagledati sve prednosti ukoliko se odlučimo da oročimo svoj novac u jednoj od banaka. Ovaj članak ću završiti sa vrlo popularnom rečenicom ovih dana ''ŠTEDITE PAMETNO''.
Tweet
Svedoci smo napretka u informacionoj tehnologiji,
računari su postali dostupniji a i internet je kvalitetniji. U Srbiji
elektronsko bankarstvo je ''zaživelo'' 2003. Ali jako sporo napreduje, možemo
reći čak i najsporije ukoliko gledamo zemlje iz regiona. Danas je situacija
drugačija nego pre 6 godina primećuje se da je e-bankarstvo polako sve
zastupljenije, bankomati su postali česta pojava i možemo ih videti na svakom
koraku, i ako su kod nas ljudi skeptični i novine posmatraju sa prevelikom
dozom otpora, možemo reći da se e-bankarstvo polako i kod nas ustaljuje. U najvećim
slučajevima ovu vrstu bankarstva koristimo kako bi ''podizali'' keš sa svojih
računa ili u nekim slučajevima izvršili plaćanja. Velik broj građana poseduje
takozvane inteligentne kartice (smart cards), one im omogućuju da pored plaćanja
izvršavaju i transfer novca. I pored učestalijeg korišćenja ''pametnih''
kartica među našim stanovništvom i dalje nije ustaljena kupovina jer ljudi u
našoj zemlji smatraju da kupovina preko interneta donosi ''veliki'' rizik pitaju se da li je takav način trgovine
dovoljno pouzdan i dok je u nekim zemljama to postalo normalno kod nas to nije
slučaj, visok je procenat stanovništva koji i dalje čekaju u redovima pošta i
banaka da bi izmirili svoje obaveze, iako im je danas omogućeno da ista
plaćanja urade iz svoje kuće ili sa posla pomoću računara i interneta. Da li
građani ne žele da prihvate novu tehnolgiju, starih navika se teško odriču ili
je jednostavno kompijuterska ''nepismenost'' jedan od razloga ovakve situacije.
Na kraju kada pričamo o elektronskom bankarstvu moramo napomenuti i novi vid a to je ''mobilno bankarstvo'', omogućuje da korisnici računa imaju u svakom momentu uvid u iste i mogućnost izvršavanja transakcija i to koristeći svoje mobilne telefone, kojom brzinom će se ovaj vid e-bankarstva širiti u našoj zemlji ostaje nam samo da vidimo u budućnosti, mada prema nekim predviđanjima trebalo bi se brže širiti nego interno bankarstvo.
Tweet
April 2011
Mart 2011
Oktobar 2010
Septembar 2010
Novembar 2009
Oktobar 2009
Krediti [7]
Lizing [3]
Elektronsko Bankarstvo [2]
''Nedelja štednje'' [3]
Generalna